Goruća tema diljem svijeta je upravo digitalizacija, kako u raznim gospodarskim i ekonomskim sektorima, tako i u medicinskoj i farmaceutskoj industriji. Sve većom dostupnošću interneta koji prožima svaki dio našeg svakodnevnog života, težimo olakšati pristup raznim uslugama.
Time su se stvari već promijenile, plaćanje računa se može obaviti iz udobnosti našeg doma, a onaj „jedan papir bez kojeg ne možemo ništa“ dobijemo jednim klikom miša (iznimke potvrđuju pravilo). Što se ljekarništva tiče, jedna od najvećih promjena je svakako činjenica kako je nošenje papirnatog recepta od liječnika do ljekarne zamijenjeno e-receptom.
E-obitelj
Uzimajući u obzir trenutačnu situaciju, možemo biti i više nego zahvalni digitalizaciji i njenoj implementiranosti u naše živote. E-recepti, kao komponenta digitalizacije naše struke s kojom se pacijenti najviše susreću, uvedeni su 24. siječnja 2011. godine.
Papirnati recepti zamijenjeni su elektroničkim oblikom od kojih svaki prolazi kroz CEZIH (Centralni zdravstveni informacijski sustav Republike Hrvatske) unutar kojeg se vrše administrativne provjere što ljekarniku olakšava dio posla i daje više vremena za razgovor s pacijentom. Uvođenjem ovakvog oblika recepta previđena je ušteda od oko 15 milijuna kuna godišnje.
Takav način izdavanja recepata omogućava jednostavan i lak pristup kako od strane farmaceuta, tako i od strane pacijenata. Jednostavnim telefonskim pozivom liječniku (u slučajevima izdavanja recepata za stalnu i stabilnu terapiju) izbjegavaju se dugi redovi u čekaonicama te se do smanjuje opterećenje ordinacija opće medicine.
Prednost za pacijente je i ta da se lijek može podići u svim ljekarnama uz predočenje zdravstvene iskaznice, što znači da svoju terapiju mogu podići čak i kad su na godišnjem odmoru i nisu u mjestu prebivališta.
U trenutnom periodu vladavine vrlo zaraznog virusa sva nadležna tijela diljem svijeta preporučuju prakticiranje socijalne distance te izbjegavanje nepotrebnog kontakta. E-recepti, kao i drugi članovi e-obitelji poput e-kartona i sličnih, omogućavaju upravo to, izbjegavanje nepotrebnog socijalnog kontakta. Takvim mjerama u korist ide i novitet uveden 6. travnja 2020. godine od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). To su e-doznake pomoću kojih je omogućeno izdavanje određenih ortopedskih i drugih medicinskih pomagala.
Pisana tiskanica doznake zamijenjena je elektroničkim oblikom čime se povećala dostupnost pomagala i jednostavnost nabavke što itekako ide u korist uzimajući u obzir trenutnu situaciju u svijetu. Zdravstvene radnike, doktore, medicinske sestre i farmaceute, koji su na prvoj liniji obrane ovakav način propisivanja i izdavanja lijekova čuva od nepotrebne izloženosti zarazi.
Elektronički noviteti za vrijeme pandemije
Digitalizacija i dostupnost interneta omogućavaju pristup velikim količinama informacija na jednom mjestu. Nakon filtriranja dezinformacija te sumnjivih izvora podataka, internet je plodno tlo za prikupljanje i uporabu velikog broja informacija. Mediji, kao primarni izvor informacija za veliki dio pučanstva, na svakidašnjoj bazi izvještavaju o trenutnoj situaciji u svijetu te u našoj domovini.
Jedna od prvih stvari uvedenih za vrijeme pandemije bila je internetska stranica koronavirus.hr. Pruža jednostavan i organiziran način informiranja javnosti o uzročniku te samoj bolesti, ali i svim donesenim mjerama i popuštanju istih te daje korisne savjete za ponašanje šire javnosti tijekom novonastale situacije. Novitet uveden te predstavljen 14. travnja 2020. je i novi kontakt u WhatsApp sustavu, Andrija.
Uvođenjem Andrije kao digitalnog asistenta od strane Ministarstva zdravstva, građani mogu kroz svega nekoliko pitanja utvrditi svoje zdravstveno stanje i rizik od zaraze. Time se smanjuje broj poziva od strane osoba koje sumnjaju na zarazu te se smanjuje opterećenje cijeloga sustava.
Osim procjene vlastitog zdravlja, Andrija nam također omogućuje dodatno informiranje o samoj bolesti i uzročniku te jednim klikom možemo vidjeti sve mjere protiv virusa koje su trenutno na snazi. Omogućava nam i sažet pregled svih važnih telefonskih brojeva koji bi mogli zatrebati u vrijeme ove krize.
Jedan od važnih noviteta je i pozivni centar za sve vezano uz koronavirus s pozivom na broj 113. Od 8 do 16 sati na svakodnevnoj bazi su građanima na usluzi epidemiolozi te drugi stručnjaci koji odgovaraju na pitanja vezana uz koronavirus.
Društvene platforme kao medij za prijenos informacija i kontakta
Telemedicina, poznata kao i medicina na daljinu, uz pomoć telekomunikacijskih sustava omogućava pružanje zdravstvene pomoći izvan uobičajenih zdravstvenih ustanova. Time se omogućava ljudima koji žive na nepristupačnijim mjestima lakši pristup zdravstvenoj skrbi.
Primjerice, virtualnim povezivanjem se kroničnim bolesnicima mogu davati upute kako i na koji način sami sebi mogu pružati skrb bez odlaska u zdravstvene ustanove. Virtualnim putem se također omogućavaju razni sastanci, kongresi, predavanja.
Platforme za streamanje poput Skypea, Zooma ili Microsoft Teamsa, omogućavaju održavanje kongresa, predavanja te daljnje stručno osposobljavanje koje nam sigurno ne može odmoći u ovakvim okolnostima. Također, društvene mreže nam omogućavaju da ostanemo u kontaktu s dragim nam osobama.
Naime, socijalna izolacija, koja definira potpuno odsustvo socijalnog kontakta, može uzrokovati neželjene posljedice kao što su depresija te opća neprilagođenost. Usprkos mjerama socijalnog distanciranja te zabrani okupljanja, socijalni kontakt ne smije u potpunosti nestati iz naše svakodnevice jer je bitan faktor u očuvanju našeg psihičkog zdravlja.
Naša digitalizacija te ostatak svijeta
Naš Andrija samo je jedan od digitalnih asistenata koji je na usluzi građanima. Ipak, neka od tehnoloških rješenja u vodećim zemljama svijeta primjer su primjene digitalizacije koja nas još čeka u bližoj budućnosti.
U Las Vegasu se ove godine na CES-u (engl. Consumer Electronics Show) najavljuje Addison, 3D virtualna njegovateljica koja je pokrenuta pomoću umjetne inteligencije. Smišljena na način da pomaže kronično oboljelim osobama te osobama starije životne dobi, ima mogućnost praćenja raznih vitalnih funkcija te je na usluzi 24 sata na dan i 7 dana u tjednu što ju čini vrlo praktičnom za razne hitne medicinske slučajeve.
Glasovne interakcije, 3D dizajn te personalizirani pristup olakšava tešku svakodnevicu s kojom se pojedini pacijenti moraju boriti. U SAD-u se operacijske sale sve više pune robotima koji mogu izvoditi najdelikatnije medicinske zahvate.
Očekuje se da će se u 2020. godini prodaja takvih robota udvostručiti na čak 6.4 milijardi američkih dolara. Takva brojka ide u prilog činjenici da je digitalizacija i razvoj tehnologije sve poželjnija pojava koja se provlači kroz svaki dio zdravstva.
Iako smo još daleko od takvih noviteta, u našem zdravstvu sve se više radi na e-listama i e-naručivanju. Takav način je već implementiran, no koliko dugo će još proći do trenutka kada će telefonska nazivanja i dugi red u čekaonici biti dio naše prošlosti?
Izvori:
- https://andrija.ai/, pristupljeno 1. 5. 2020.
- Telehealth, https://www.who.int/, pristupljeno 1. 5. 2020.
- e-recept VAŽNO, http://www.hljk.hr/, pristupljeno 2. 5. 2020
- E-RECEPTI U CIJELOJ HRVATSKOJ!, http://www.ljekarnasdz.hr/, pristupljeno 2. 5. 2020.
- https://www.koronavirus.hr/, pristupljeno 2. 5. 2020.
- 113 – Pozivni centar za sva pitanja vezana uz koronavirus i ostali brojevi za informiranje građana, https://www.hzjz.hr/, pristupljeno 2. 5. 2020.
- Social Distancing Should Not Equal Social Isolation, https://www.psychologytoday.com/intl, pristupljeno 3. 5. 2020.
- https://addison.care/, pristupljeno 3. 5. 2020.
- From Surgeries To Keeping Company: The Place Of Robots In Healthcare, https://medicalfuturist.com/, pristupljeno 3. 5. 2020
- E-liste i E-naručivanje, http://www.cezih.hr/, pristupljeno 3. 5. 2020.
- E-doznake, http://www.hljk.hr/, pristupljeno 4. 5. 2020.
Autor: Ines Jurak,
Recipe