Članak dr. Andrewa Wakefielda o vezi MMR cjepiva i autizma objavljen je kasnih 90-tih. Od tada, zahvaljujući medijima, debata o dobrim i lošim posljedicama cjepiva je poprimila nikad veće razmjere. Bez obzira na to što su klinička ispitivanja rađena nakon članka dokazala da nema veze između cjepiva i autizma, donedavno ova teza se ponavljala kao mantra u antivakserskim krugovima.
Ljudi su bili vrlo skloni da vjeruju „tvrdnjama“ a ne kliničkim ispitivanjima i zvaničnim i znanstveno dokazanim informacijama. Iako je danas veliki broj stručnih članaka lako dostupan na Googleu ipak i dalje su još lakše u javnost prolazile poluinformacije bazirane na teorijama zavjere. Bilo je izuzetno teško diskusiju o ovoj temi usmjeriti na činjenice.
Pojavom epidemije korona virusom stvari su se iz temelja promijenile. Odjednom smo shvatili da stručnjaci koji su se temeljito i dugo educirali i studije koje su planirane i provjerljive više vrijede nego post na Facebook-u.
Možete li zamisliti kakvom bi ismijavanju prije samo 6 mjeseci bila izvrgnuta španjolska znanstvenica koja je sarkastično uputila javnost da traže cjepivo od Ronalda i Mesija. Međutim, sada je ova njena izjava bila svima simpatična. Epidemija korona virusa također je ubrzala digitalizaciju svih aspekata života, a naročito medicine. I ta činjenica nam omogućava da imamo puno više zaključaka baziranih na mjerljivim kriterijima.
Hoće li popularnost znanosti i znanstvenika s jedne strane i ubrzana penetracija digitalnih tehnologija s druge strane doprinijeti medicini baziranoj na podacima (evidence based medicine)? To bi sigurno doprinijelo efikasnijoj promjeni terapija koje se danas koriste i uspostavi efikasnijih zdravstvenih sustava.
Možda ćemo s prestankom epidemije za koji se svi nadamo da će uslijediti što prije, ponovo imati istu sliku. Hoće li opet mišljenje „celebova“ o svemu i svačemu i postovi na društvenim mrežama kreirati javno mišljenje? Svakako je vrlo važna ravnoteža u komunikaciji između stručnih i argumentirano iznijetih činjenica s jedne strane, i jednostavnog govora i izraza koji su razumljivi široj javnosti s druge strane. Ali sigurno je momentalno najvažnije fokus javnosti i iščekivanje pojava cjepiva protiv korona virusa, koje svakako rješenje za ovaj problem očekuje od znanstvenika.
Usprkos tvrdnjama antivaksera da cjepiva na tržište dolaze prebrzo i da su ispitivanja nedovoljna, testiranje cjepiva npr. u SAD-u traju 10-15 godina.
Naravno da će sada početak korištenja cjepiva biti brži. Međutim brzina je relativan pojam. Najčešći vremenski okvir koji spominju znanstvenici kada govore o pojavi cjepiva je duži od godinu dana. I naravno svi prije te izjave napominju da nemaju famoznu kristalnu kuglu.
Čak i u ovakvo kritičnoj situaciji testiranje je vrlo važno. Široka upotreba upitno efikasnog cjepiva mogla bi biti vrlo opasna. Situaciji je takva da pod hitno trebamo cjepivo, a nije moguće pretjerano skratiti ispitivanja. Zbog činjenice da ispitivanja neminovno traju i odgađaju rješenje dovode sve, a naročito znanstvenike i zdravstvene vlasti u vrlo tešku dilemu.
Epidemija virusom COVID-19 dramatično je promijenila naše živote i našu ekonomiju. Našu je pažnju i poštovanje više nego ikada uputila na stručnjake, znanstvenike, liječnike, farmaceute i sve zdravstvene djelatnike. Ipak ako se na trenutak isključimo iz trenutačne situacije i vratimo na vrijeme s početka ovog teksta nije tako teško zamisliti da će se opet čuti mišljenja kako neko cjepivo donosi više problema nego ga rješava.
Autor: Mladen Kovaček