Šećerna bolest ili dijabetes jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema i globalna epidemija suvremenog društva uzrokovana promjenama načina života povezanog sa smanjenjem tjelesne aktivnosti, konzumiranjem visokokalorične hrane i porastom učestalosti debljine.
Prema podacima Međunarodne dijabetičke federacije (IDF) iz 2021. u svijetu od šećerne bolesti boluje 537 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a procjenjuje se da će taj broj do 2030. godine narasti na 643 milijuna, odnosno na 783 milijuna do 2045. godine. U Hrvatskoj šećerna bolest treći je uzrok smrti. (izvor: HZJZ)
Promjene u načinu života, uz smanjenje redovite tjelesne aktivnosti doprinose povećanju rizika za nastanak šećerne bolesti i posljedičnih komplikacija. Komplikacije šećerne bolesti su znatno opterećenje za proračune zdravstvenih sustava širom svijeta i iznimno je važno djelovati na razinama prevencije koje sprečavaju njihov nastanak.
Za rješavanje ovog velikog i rastućeg globalnog zdravstvenog izazova potrebni su inovativni pristupi, a korištenje digitalnih tehnologija svakako mogu doprinijeti tome.
Od otkrića inzulina 1921. godine, došlo je do niza važnih napretka u liječenju i kontroli dijabetesa. U posljednja četiri desetljeća uveden je inzulin, a nove klase lijekova daju poboljšanu kontrolu glukoze i druge korisne učinke.
Osim toga, osobe oboljele od šećerne bolesti imaju koristi od uvođenja niza novih tehnologija za precizno mjerenje glukoze u krvi, kontinuirano praćenje glukoze i isporuku inzulina putem sve sofisticiranijih inzulinskih olovaka, pumpi i sustava od kojih mnogi sada uključuju prikupljanje podataka i mogućnosti prijenosa podataka.
Tvrtke diljem svijeta i dalje rade na tome kako bi poboljšale dijagnozu i kontrolu glukoze, podržale edukaciju i svijest pacijenata i stručno osposobljavanje u zdravstvu, ojačale lance opskrbe i poboljšale pristup pacijenata i pridržavanje liječenja.
Ipak, osim primjene novih tehnologija koje mogu pomoći u boljoj kontroli dijabetesa, važno je obratiti pozornost i na svakodnevne zdrave životne navike. Prije svega, održavanje normalne tjelesne što uključuje redovitu tjelesnu aktivnost, te pravilna odnosno zdrava prehrana.
O primjeni nemedicinskih tehnologija te važnosti primjene kvalitetnog zdravog načina života kod oboljelih od dijabetesa govorili smo na našim hibridnim eventima „Data4Diabetes“ koji su se bavili ovim važnim javnozdravstvenim problemom te okupili niz relevantnih stručnjaka koji su odgovorili na mnogobrojna pitanja.
Tako su na našim eventima svoju stručnost podijelili spec. javnog zdravstva HZJZ-a dr. sc. Ivan Pristaš, dr. med., Maja Baretić, dr. med., spec. interne medicine, endokrinolog - dijabetolog iz KBC-a Zagreb, prim. Lavinia La Grasta Sabolić, dr. med., subspecijalist dječje endokrinologije, dijabetologije i metaboličkih bolesti, Igor Bjelinski, dr. med. endokrinolog sa Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac, dr. sc. Mladen Grgurević, dr.med. spec. interne medicine, subspec. endokrinolog-dijabetolog sa Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac i izv. prof. prof.dr.sc. Ines Bilić-Ćurčić s Medicinskog fakulteta Osijek i drugi.
I dalje organizacijom evenata koji se bave važnim javnozdravstvenim problemima kao što je dijabetes nastavljamo pokretati ključne teme osobito u vrijeme pandemije koja može dodatno uzrokovati ili pogoršati situaciju te će u narednom periodu zasigurno utjecati na broj oboljelih.
Pratite nas redovito putem naše web stranice/bloga i Facebook stranice kako biste bili u toku svih novosti i informacija vezano za održavanje eventa u našoj organizaciji.
Autor: Andrea Staničič, LinkedIn