Kontrola dijabetesa u zadnjih nekoliko godina doživjela je dramatične promjene. Ove promjene omogućile su poboljšanje života osoba oboljelih od dijabetesa. Najveća promjena je uvođenje samokontrolirajućih pumpi u management dijabetesa. Uporabom modernih pumpi koje sadrže senzore omogućen je kontinuirani nadzor glukoze u krvi. Puno bolje se mogu nadzirati dnevne oscilacije. Na ovaj način omogućen je puno bolji uvid pacijenta i liječnika u kontrolu dijabetesa. Osim toga, omogućena je puno veća uloga pacijenta u menagementu svoje bolesti. Budući da dijabetes predstavlja jedan od najvećih javnozdravstvenih problema u razvijenom svijetu ovaj iskorak ima veliku važnost za globalno zdravlje.
Jedan od važnih poboljšanja vezanih za uvođenje ovih naprednih pumpi je mogućnost kontinuiranog prikupljanja podataka o pacijentu ali i o radu pumpe. Podaci prikupljeni na ovaj način izuzetno su vrijedni. Kao što smo do sada naznačili vrijedni su za pojedinog pacijenta i njegovog liječnika. Za pacijenta je najvažnije da pumpa zamjenjuje višekratno dnevno injiciranje inzulina i pomaže reguliranju dnevne doze šećera u krvi. Ove pumpe su male kompjuterizirane naprave koje pokušavaju što bolje oponašati način na koji radi ljudska slezena. Pumpe isporučuju male količine brzo djelujućeg inzulina u kontinuitetu.
Budući da se umjetna inteligencija sve više koristi u medicini, analizom ovih podataka od velikog broja pacijenata na nekom području ili široj regiji moguće je izraditi prediktivne analize koje mogu jako puno pomoći planiranju i donošenju mjera u borbi protiv dijabetesa. Također moguće je utvrditi koliko je tehnologija, npr. senzori, na pojedinim pumpama pouzdana. Obradom velikog broja podataka moguće je utvrditi otkazuju li pojedini senzori češće ili eventualno daju nepouzdane podatke. Na ovaj način tehnologija se može puno brže usavršavati. Osim toga može se argumentirano utvrditi pouzdanost određene tehnologije. Budući da je nepovjerenje u digitalne tehnologije još uvijek važan usporavač implementacije tih tehnologija u službi zdravlja ovaj benefit je također vrlo važan. Proizvođači tehnologije na ovaj način mogu argumentirano razgovarati o investiranju u ovakve proizvode s osiguravajućim društvima ili nadležnim vladinim agencijama o investiranju u ovakve proizvode.
Vratimo se na zdravstvene aspekte prikupljanja i obrade podataka korištenjem pumpi sa senzorima. Obradom podataka npr. možemo utvrditi da se u određenoj dobnoj skupini češće pojavljuje neki problem vezani za dijabetes. Imajući to u vidu tretman bolesti za tu dobnu skupinu može biti puno personaliziraniji. Kao što možemo vidjeti upotreba novih vrsta pumpi koje imaju integrirane senzore i umjetnu inteligenciju ili druge načine napredne analize podataka može imati značajnu integrativnu ulogu u kontroli dijabetesa. U slučaju pojedinačnog pacijenta korist je da ne trebaju tako često odlaziti liječniku. Osim toga odnos liječnika i pacijenta znatno se promijenio u pozitivnom smislu budući da je omogućena bolja suradnja u tretmanu bolesti. Pacijent i njegova obitelj mogu voditi puno kvalitetnije živote budući da pumpa (zahvaljujući senzorima) upozorava pacijenta na poremećaj u nivou inzulina i poremećaj u pulsu te ostale posljedične simptome.
O tome kako digitalne tehnologije mogu pomoći rješavanju javnozdravstvenih problema biti će riječi na 11. Konferenciji digitalne medicine "The future is now" koja će se održati 13.03.2020. u Kaptol Boutique Cinema u Zagrebu.
Autor: Mladen Kovaček
direktor, HIT konferencija