Neodrživ porast troškova u zdravstvu
Tradicionalno se zdravstvena zaštita pružala i plaćala uglavnom na temelju dogovora o „naknadi za uslugu”, pri čemu su pružatelji zdravstvenih usluga primali naknadu za pružene usluge ili provedene postupke. Međutim, tijekom posljednjih desetljeća ovaj sustav koji pružatelje stimulira na obujmu i količini pruženih usluga postao je neodrživ.
Došlo je do eksplozije troškova i izdaci za zdravstvo neizmjerno su porasli. U SAD-u su 1970. zdravstveni izdaci iznosili 74,1 milijardu USD. Do 2019. godine taj je broj bio šest puta veći u stalnim dolarima iz 2019.1
Ovaj porast zdravstvenih izdataka nije vidljiv samo u bogatim zemljama, već i u zemljama sa srednjim i nižim dohotkom, gdje su troškovi za zdravstvo porasli 6,3 % odnosno 7,8 % godišnje između 2000. i 2017. godine.2 Tijekom tog razdoblja, porast izdataka za zdravstvo nadmašio je BDP u većini brzorastućih gospodarstava.3
Povećanje troškova za zdravstvenu zaštitu može se pripisati raznim čimbenicima, uključujući bolje mogućnosti zdravstvene zaštite na tržištima u razvoju4, upotrebu novijih i skupljih tehnologija5, rastući broj starije populacije6 i porast složenih kroničnih stanja7. Međutim, alarmantni izdaci za zdravstvo postaju neodrživi kada se uzme u obzir rasipanje sredstava koje se procjenjuje ovim brojkama. Prema izvješću Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) iz 2017., najmanje jedna petina zdravstvenih izdataka „nema nikakvog ili minimalnog doprinosa dobrim zdravstvenim ishodima”.8
Neki od izvora troškova u zdravstvenom sustavu uključuju ispravljanje pogrešaka u liječenju, neprikladne ili nepotrebne posjete hitnoj službi, prekomjerno propisivanje antibiotika, nedovoljnu upotrebu generičkih lijekova, administrativne postupke koji ne dodaju nikakvu vrijednost za pacijenta. 9
Nedostatak korelacije između zdravstvenih izdataka i ishoda pacijenata
Čini se da stalno povećanje izdataka za zdravstvo nije u korelaciji s poboljšanom skrbi ili zdravstvenim ishodima. Na primjer, SAD (sa svojim fragmentiranim, konkurentnim privatnim sustavom) zauzeo je prvo mjesto prema OECD-u po izdacima za zdravstvenu zaštitu.10 Uspoređujući SAD s prosjekom OECD-a koji se sastoji od 36 zemalja članica s visokim dohotkom, SAD je također rangiran kao zemlja s najnižim očekivanim životnim vijekom, najvišim stopama samoubojstava, najvećim opterećenjem kroničnim bolestima i stopom pretilosti koja je dva puta veća od prosjeka OECD-a. Osim toga, među zemljama je s najčešćim hospitalizacijama zbog uzroka koji se mogu spriječiti i ima najveću stopu smrti koje se mogu izbjeći.11
Proturječan odnos između zdravstvenih izdataka i ishoda očit je i izvan SAD-a. Istraživanje u 15 država članica Europske unije pokazalo je da povećanje izdataka za zdravstvo ima pozitivan učinak na smrtnost dojenčadi, ali marginalni učinak na ukupni životni vijek.12
Nestandardizirani ishodi za pacijente
Mjesto u kojem pacijent živi ili traži liječenje također može imati značajan utjecaj na kvalitetu zdravstvene zaštite koju prima. Na primjer, u Alberti u Kanadi, koja ima uspostavljen univerzalni zdravstveni sustav, pokazalo se da se dostupnost intenzivne njege razlikuje kod ruralnih i gradskih stanovnika, s vidljivim utjecajem na ishode: muškarci u gradovima imali su manje šanse za smrt jedne godine nakon dijagnoze zatajenja srca; a gradski su pacijenti općenito imali više posjeta liječniku, manje hospitalizacija i manje posjeta hitnoj službi od svojih seoskih kolega.13
Smanjenje varijacija u ishodima na temelju lokacije, ustanove ili drugih čimbenika može se potaknuti stvaranjem standardiziranijih načina mjerenja ishoda. Unutar ustanove, zdravstveni djelatnici mogu učiti iz standardiziranih mjera ishoda kako bi poboljšali skrb, dok upotreba standardnih međunarodnih mjera može pomoći različitim zemljopisnim područjima da uče jedna od druge.14
Razumijevanje neučinkovitosti tradicionalnih modela pružanja zdravstvene zaštite
Godine 2006. objavljena je knjiga pod naslovom „Redefining Health Care: Creating Value-Based Competition on Results” Michaela Portera i Elizabeth Teisberg i bavi se temeljnim pitanjem koje muči zdravstveni sektor – zašto je, unatoč intenzivnoj konkurenciji i velikim izdacima, zdravstveni sustav SAD-a zakazao?
Prema njihovoj analizi, poboljšanje ishoda za pacijenta nije bio primarni cilj djelatnika u zdravstvenom sustavu, već su bili usmjereni na smanjenje troškova – točnije vlastitih, kratkoročnih troškova.15
Porter i Teisberg iznijeli su intrigantnu hipotezu: kako bi se zdravstveni sustav transformirao, potrebno je redefinirati za što se akteri u zdravstvu natječu. Za njih je to značilo usklađivanje konkurencije s „ishodima za pacijente”, odnosno „zdravstvenim ishodima po utrošenom dolaru”.16
U toj su knjizi izložena temeljna načela zdravstvenog sustava temeljenog na ishodima liječenja (engl. Value-based Healthcare, VBHC). Od tada je diljem svijeta prihvaćen koncept poboljšanja zdravlja i pružanja zdravstvene zaštite fokusiranjem na rezultate i ishod za pacijente.
Što kad bi, umjesto da naplaćuju samo vrijeme i resurse povezane s pretjeranim neproduktivnim liječenjem, zdravstveni djelatnici dobili naknadu u slučaju da se stanje pacijenta poboljša ili riješi? Što kad bi postojao program zaštite koji uključuje konzultacije, dijagnostičke testove i odgovarajuće lijekove ili metode liječenja prilagođene njihovu osobnom medicinskom profilu i individualnim potrebama?
Cilj zdravstvene zaštite pomaknuo bi se s liječenja stanja na rješavanje potreba pacijenta. Plaćanja bi se tada mogla temeljiti na pozitivnim ishodima pacijenata, a ne na količini obavljenih postupaka.
Dok modeli klasičnog naplaćivanja određuju cijene za pružene usluge, bez obzira na ishod, VBHC je pristup pružanju zdravstvene zaštite usmjeren na pacijenta i na poboljšanje zdravstvenih ishoda koji su pacijentima najvažniji tijekom cijelog ciklusa skrbi, a istovremeno optimizira upotrebu zdravstvenih resursa i troškova za društvo.17 To predstavlja odmak, pa se pacijente umjesto „Što je s tobom?” pita „Što ti je važno”.18
Zdravstveni sustav temeljen na ishodima liječenja način je da se zdravstvena zaštita vrati svojoj izvornoj svrsi, zdravlju.
dr. sc. Christina Akerman, EMBA, Pridruženi fakultet pri Dell Medical School, Sveučilište Texas u Austinu
Literatura:
1. Kamal, R et al. (2020). How has U.S. spending on healthcare changed over time? Članak dostupan na https://www.healthsystemtracker.org/ chart-collection/u-s-spending-healthcare-changed-time/#item- usspendingovertime_3 [pregledano u svibnju, 2021.]
2. World Health Organization. (2019) Global Spending on Health: A World in Transition. Stranica ix. Izvješće dostupno na https://www.who.int/health_ financing/documents/health-expenditure-report-2019.pdf?ua=1 [pregledano u svibnju, 2021.]
3. World Health Organization. (2019) Global Spending on Health: A World in Transition. Stranica ix. Izvješće dostupno na https://www.who.int/health_ financing/documents/health-expenditure-report-2019.pdf?ua=1 [pregledano u svibnju, 2021.]
4. Ehrbeck, T et al. (2010). McKinsey and Co. The Emerging Market in Health Innovation. Članak dostupan na https://healthcare.mckinsey.com/emerging- market-healthcare-innovation [pregledano u svibnju, 2021.]
5. Krishna Kumar, R. (2011) Ann Pediatr Cardiol. 2011 Jan-Jun; 4(1): 84–86. Dostupno na https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3104544/ [pregledano u svibnju, 2021.]
6. Grande, R. (2020). 5 reasons Why Healthcare Costs are Rising. Dostupno online na https://blog.definitivehc.com/5-reasons-why-healthcare-costs-are- rising [pregledano u svibnju, 2021.]
7. Grande, R. (2020). 5 reasons Why Healthcare Costs are Rising. Dostupno online na https://blog.definitivehc.com/5-reasons-why-healthcare-costs-are- rising [pregledano u svibnju, 2021.]
8. OECD. (2017) Tackling Wasteful Spending on Health. Stranica 5. Izvješće dostupno na https://read.oecd-ilibrary.org/social-issues-migration-health/ tackling-wasteful-spending-on-health_9789264266414-en#page5 [pregledano u svibnju, 2021.]
9. OECD. (2017) Tackling Wasteful Spending on Health. Stranica 13. Izvješće dostupno na https://read.oecd-ilibrary.org/social-issues-migration-health/ tackling-wasteful-spending-on-health_9789264266414-en#page13 [pregledano u svibnju, 2021.]
10. Lorenzoni, L et al. (2013). OECD Health-care expenditure and health policy in the USA versus other high-spending OECD countries. Dostupno na https://www.oecd.org/unitedstates/health-in-united-states.htm [pregledano u svibnju, 2021.]
11. Tikkanen R et al. (2020) The Commonwealth Fund. U.S. Health Care from a Global Perspective, 2019: Higher Spending, Worse Outcomes? Dostupno na https://www.commonwealthfund.org/publications/issue-briefs/2020/jan/us- health-care-global-perspective-2019 [pregledano u svibnju, 2021.]
12. Nixon J et al. (2006) The Relationship between Health Care Expenditure and Health Outcomes. The European Journal of Health Economics 7(1):7–18 https://www.researchgate.net/publication/7344171_The_ Relationship_between_Health_Care_Expenditure_and_Health_Outcomes [pregledano u svibnju, 2021.]
13. Gamble J-M et al. (2011). Circ Heart Fail. 2011 May;4(3):317–23. Dostupno na https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/21430285/ [pregledano u svibnju, 2021.]
14. ICHOM. Dostupno na mrežnoj stranici https://www.ichom.org/why-measure- outcomes/ [pregledano u svibnju, 2021.]
15. Porter ME, Teisberg EO. (2006). Redefining Health Care: Creating ValueBased Competition on Results. Boston: Harvard Business School Press. Dostupno na https://books.google.ch/books?hl=en&lr=&id=Kp5fCkAzzS8 C&oi=fnd&pg=PR10&dq=Porter+ME,+Teisberg+EO.+Redefining+Health +Care:+Creating+Value-Based+Competition+on+Results.+Boston:+Harv ard+Business+School+Press%3B+2006.&ots=V-sbLchsgy&sig=Z7aAUS- 1GhdyASRnBTe-BhanBfc&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false [pregledano u svibnju, 2021.]
16. Porter ME, Teisberg EO. (2006). Redefining Health Care: Creating ValueBased Competition on Results. Boston: Harvard Business School Press. Dostupno na https://books.google.ch/books?hl=en&lr=&id=Kp5fCkAzzS8 C&oi=fnd&pg=PR10&dq=Porter+ME,+Teisberg+EO.+Redefining+Health +Care:+Creating+Value-Based+Competition+on+Results.+Boston:+Harv ard+Business+School+Press%3B+2006.&ots=V-sbLchsgy&sig=Z7aAUS- 1GhdyASRnBTe-BhanBfc&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false [pregledano u svibnju, 2021.]
17. NEJM Catalyst (2017). What Is Value-Based Healthcare? Članak dostupan na https://catalyst.nejm.org/doi/full/10.1056/CAT.17.0558 [pregledano u svibnju, 2021.]
18. Akerman, C. (2020). Healthcare Transformers. Value-based health care: Why patient outcomes are the true north to achieve high-value care. Članak dostupan na https://healthcaretransformers.com/patient-experience/value- based-healthcare-delivery/ [pregledano u svibnju, 2021.]