Autor: Mladen Kovaček, LinkedIn
Zašto svi pričaju o umjetnoj inteligenciji?
U samo nekoliko mjeseci od lansiranja ChatGPT-a, zatim i njegovih konkurentskih inačica, Bard i Ernie, te nedavno i unaprijeđene verzije GPT-4, ne prestaje zanimanje, divljenje ali i strah od mogućnosti koje sa sobom nosi umjetna inteligencija već danas, a pogotovo u skoroj budućnosti.
Besplatna aplikacija pomaže korisnicima pisati školske eseje, e-poštu, pjesme, medijske članke, polagati ispite, kreirati web stranice… – sve ono što je ranije bilo izvan mogućnosti umjetne inteligencije. Rast korisnika ovih aplikacija u svijetu se svakog mjeseca broji u stotinama milijuna. Ovakav se napredak umjetne inteligencije nije očekivao još barem 20 godina. I dok je dio javnosti oduševljen, društvo je već sada podijeljeno oko utjecaja nove tehnologije na ljudsku vrstu.
Jedan od najvećih strahova svakako je onaj - hoće li umjetna inteligencija zamijeniti u potpunosti neka zanimanja. Prema procjenama Svjetskog ekonomskog foruma iz listopada 2020., AI će već do kraja 2025. oduzeti 85 milijuna radnih mjesta na globalnoj razini, ali bi trebala stvoriti 97 milijuna novih radnih mjesta. Najnovije izvješće Goldman Sachsa iz ožujka 2023. navodi da bi računalna inteligencija s vremenom mogla nadomjestiti 300 milijuna cjelodnevnih radnih mjesta, a samo u SAD-u i Europi mogla bi zamijeniti oko četvrtinu radnih zadataka.
Mladen Kovaček, ekspert za digitalizaciju i organizator konferencije digitalne medicine FUTURE IS NOW
Jedno je sigurno - umjetna inteligencija će promijeniti način na koji radimo, ali i povećati produktivnost. Iako će zamijeniti ljudski rad u mnogim rutinskim, administrativnim pa čak i učiteljskim, burzovnim, novinarskim ili umjetničkim poslovima, to nikako ne znači da će umjetna inteligencija potpuno zamijeniti onaj složeniji i važniji dio posla u tim istim zanimanjima, kojeg će i dalje morati obavljati čovjek.
Otvaraju se mnoga etička, socijalna i egzistencijalna pitanja, nerijetko se spominju i distopijski scenariji prevlasti umjetne inteligencije nad čovjekom. Izazov je to po mnogima veći i složeniji od pitanja korištenja nuklearne energije ili reakcije na COVID.
Za pravovremen i ispravan odgovor trebat će političke i zakonodavne volje, ali još više razuma, kreativnosti i prilagodljivosti. A upravo su to glavne prednosti čovjeka nad svakom tehnologijom, pa i umjetnom inteligencijom.
Zašto postoji toliki strah od umjetne inteligencije?
Svaki veliki tehnološki iskorak bio je praćen zabrinutošću i strahom da će uništiti ili bar jako zaprijetiti čovječanstvu. Ne možemo reći da industrijska revolucija nije imala puno negativnih posljedica. Zagađenje je svakako najvidljivija. Digitalizacija je ubrzala naš život i značajno zamaglila granicu između privatnog i poslovnog života. I jedna i druga revolucija unaprijedile su ratovanje i dodatno olakšale masovna uništenja i manipulaciju ljudima. Ipak, jesu li za ove negativne aspekte više krivi sami ljudi ili nove tehnologije?
S druge strane, dosadašnje tehnološke revolucije donijele su niz pozitivnih aspekata i povećale blagostanje. Kao posljedicu imaju nikad manji broj gladnih na zemlji. Međutim od pojave, a zatim i naglog razvoja umjetne inteligencije, sve više se postavlja pitanje je li ljudska povijest pravocrtna i jesmo li, nakon nuklearnog oružja, otkrili još jednu tehnologiju koja nas može uništiti.
Istina, i prije masovne upotrebe umjetne inteligencije društvene mreže su donijele eksploziju crnih scenarija. I nije da realnost u zadnjih 5 godina ne nudi dosta povoda za takva razmišljanja.
I kao da je oko umjetne inteligencije postignut konsenzus. To je to. Umjetna inteligencija će se otrgnuti svom tvorcu i uništiti ga. Kako sam osim futurizma, ljubitelj i povijesti i grčkih mitova, na pamet mi pada neuspjeli pokušaj junaka antičke grčke Belerofonta da se popne na Olimp i sa bogovima popriča ravnopravnije nego što je dotad bilo uobičajeno. Hoće li sličnu pobudu nakon što osvijesti samu sebe imati i AI? Hoće li pomisliti da je jednaka ljudima, ili čak i naprednija? I je li razina razvoja uopće trenutno na takvom putu?
U svakom slučaju nikad zanimljivija rasprava i niz aktivnosti i inicijativa vezanih za umjetnu inteligenciju. Čini se da se i poslovično spora Europska unija aktivirala na ovom pitanju.
Puno se priča o regulativi AI. Ima li Europa rješenje?
U sklopu svoje digitalne strategije, EU želi regulirati umjetnu inteligenciju (AI) kako bi osigurala bolje uvjete za razvoj i korištenje ove inovativne tehnologije. AI može stvoriti mnoge prednosti, kao što je bolja zdravstvena skrb; sigurniji i čišći prijevoz; učinkovitija proizvodnja; te jeftiniju i održiviju energiju.
U travnju 2021. Europska komisija predložila je prvi EU regulatorni okvir za AI. Kaže da se AI sustavi koji se mogu koristiti u različitim aplikacijama analiziraju i klasificiraju prema riziku koji predstavljaju za korisnike. Različite razine rizika značit će više ili manje regulacije. Nakon odobrenja, ovo će biti prva svjetska pravila o umjetnoj inteligenciji.
Iako mnogi sustavi umjetne inteligencije predstavljaju minimalan rizik, potrebno ih je procijeniti, te osobito pozorno izdvojiti i kontrolirati one s neprihvatljivim i visokim rizikom.
Neprihvatljiv rizik
AI sustavi s neprihvatljivim rizikom su oni sustavi koji se smatraju prijetnjom ljudima i bit će zabranjeni. Oni uključuju:
- Kognitivna bihevioralna manipulacija ljudi ili određenih ranjivih skupina: na primjer glasovno aktivirane igračke koje potiču opasno ponašanje kod djece.
- Društveno bodovanje: klasificiranje ljudi na temelju ponašanja, socioekonomskog statusa ili osobnih karakteristika.
- Sustavi biometrijske identifikacije u stvarnom vremenu i na daljinu, kao što je prepoznavanje lica.
- Mogu se dopustiti neke iznimke: Na primjer, "post" sustavi daljinske biometrijske identifikacije gdje se identifikacija dogodi nakon značajnog kašnjenja bit će dopušteni za procesuiranje teških zločina, ali samo nakon sudskog odobrenja.
Visoki rizik
Sustavi umjetne inteligencije koji negativno utječu na sigurnost ili temeljna prava smatrat će se visokim rizikom i podijelit će se u dvije kategorije:
- AI sustavi koji se koriste u proizvodima koji potpadaju pod zakonodavstvo EU-a o sigurnosti proizvoda. To uključuje igračke, zrakoplovstvo, automobile, medicinske uređaje i dizala.
- Sustavi umjetne inteligencije koji spadaju u osam specifičnih područja koja će se morati registrirati u bazi podataka EU-a:
- Biometrijska identifikacija i kategorizacija fizičkih osoba
- Upravljanje i rad kritične infrastrukture
- Obrazovanje i stručno osposobljavanje
- Zapošljavanje, upravljanje radnicima i pristup samozapošljavanju
- Pristup bitnim privatnim i javnim uslugama i pogodnostima te uživanje u njima
- Provedba zakona
- Upravljanje migracijama, azilom i kontrolom granica
- Pomoć u pravnom tumačenju i primjeni zakona
Svi visokorizični sustavi umjetne inteligencije bit će procijenjeni prije nego što se stave na tržište i tijekom njihova životnog ciklusa.
Što je "opća umjetna inteligencija"?
Umjetna inteligencija je već duboko prodrla u pojedina područja života kao što su medicina, bankarstvo, transport... Pojavom ChatGPT-a približila se i većini građana, što je izazvalo veliku medijsku pozornost. Kod određenog broja ljudi i zabrinutost.
Ono što nas opravdano brine na engleskom se zove Artificial General Intelligence, a često se koristi kratica AGI. Kod nas se najčešće koristi poprilično doslovan prijevod opća umjetna inteligencija.
Kao što to kod nas često biva sa tehnološkim pojmovima koristi se ravnopravno engleski i hrvatski prijevod te skraćenica engleskog naziva.
Opća umjetna inteligencija bila bi vrsta umjetne inteligencije koja funkcionira na način sličan ljudskom. Dakle neovisno odlučuje o različitim stvarima, a ne o uskom polju koje je zadano algoritmom i zadanim izvorima informacija kao što je to do sada bio slučaj.
Kraći opis bi bio da opća umjetna inteligencija može reagirati na različite situacije i okruženja i samostalno adaptirati svoje procese u skladu s njima.
Pozivi za zabranu se najčešće odnose na ovaj najnapredniji i najnepredvidljiviji oblik umjetne inteligencije. Razlog za ovakve inicijative je nepredvidljivost koju donosi ova vrsta umjetne inteligencije i brzina kojom se potencijalno može razvijati. Neke su zemlje, npr. Italija, već uvele zabranu ChatGPT-a. Iako je ChatGPT još daleko od opisanog pojma opće umjetne inteligencije. Razlog zabrane ponajprije je zabrinutosti za zloupotrebu osobnih podataka.
Svaki veliki tehnološki pomak u ljudskoj povijesti donosio je i inicijative za ograničenja ili zabrane. Ipak, tako široka zabrinutost informiranog dijela javnosti dugo nije zabilježena. Upravo zbog prethodnih velikih iskoraka koje predstavlja internet i društvene mreže podijeljena mišljenja stručnjaka su nam sada puno dostupnija.
Nema sumnje, bit će zanimljivo pratiti i ovaj regulatorni dio koji se odnosi na različite vrste umjetne inteligencije.
No vjerujem da će nakon prvog razdoblja šoka i straha koji je donio strelovit razvoj umjetne inteligencije, uskoro, uz bolju razradu zakonske regulative, nastupit razdoblje detaljnijeg sagledavanja svih koristi koje ona nosi za društvo u cjelini ali i svakog pojedinca kako na radnom mjestu tako i u cjelokupnom životnom blagostanju.