Koronavirus je šokirao svijet i promijenio gotovo sve aspekte naših života, a osobito naš odnos prema zdravstvu. Polako postaje klišej reći da je COVID-19 potaknuo zdravstvene trendove, ali ipak je istina. Svi su u svijetu vidjeli kakav utjecaj zdravstvena zaštita može imati na naš svakodnevni život i kako nedovoljno financirani zdravstveni sustavi ovise isključivo o zdravstvenim radnicima. Prepreka digitalizaciji je bila usvajanje ovih promjena radi infrastrukturnih, operativnih i kulturnih izazova.
Ali važnost dobrih zdravstvenih sustava sada je neosporna. I dok je ključno pitanje još uvijek borba protiv virusa, čelnici diljem svijeta već mogu uvidjeti koje bi od ovih promjena trebale ostati trajne i kako se cijela industrija u konačnici može nadograditi na temelju saznanja i razvoja iz 2020. godine.
Jedna od novih tehnologija koja se istaknula za vrijeme pandemije zasigurno je umjetna inteligencija. Primjer tome je kanadski startup BlueDot koji je djelovao u regiji Wuhan i upotrijebio svoj algoritam za probiranje gomile vijesti, podataka zrakoplovnih kompanija i izvješća o izbijanjima bolesti životinja kako bi otkrio trendove bolesti i došao do zaključaka.
Od tada se velika količina istraživanja bavi mogućom uporabom umjetne inteligencije u zdravstvu za analizu, praćenje i pregled pacijenata oboljelih od COVID–a te se pomoću nje nastoji podržati bolničku infrastrukturu u raspodjeli resursa ili daljnjem otkrivanju lijekova i razvoju cjepiva.
MIT je čak razvio alat za analizu glasa koji se temelji na AI-u za identifikaciju asimptomatskih pacijenata s COVID-19 iz snimanja kašlja. Također do velikog razvoja došlo je i u području telemedicine koja je dostupna već duže vrijeme, no njezin je proboj nesumnjivo bio posljedica 2020.
Budući da je to bio koncept za skrb u udaljenim područjima, strašna potreba za zaštitom medicinskih djelatnika i drugih pacijenata od virusa dovela je do daljnjeg porasta tehnologije. Zbog koronavirusa, medicinski posjeti putem interneta i telefona doživjeli su dosad neviđen porast. Od zaštite mentalnog zdravlja do slanja recepata putem e -pošte ili školskih liječničkih potvrda za djecu.
Identifikacija slučaja pomoću online izvješća o simptomima, kao u Singapuru i Velikoj Britaniji, tradicionalno se koristilo samo za nadzor, ali danas nudi savjete o izolaciji i upućuje pacijente na daljnje zdravstvene usluge, poput procjene putem videa i testiranja.
Iako je ovaj pristup prikladan za osobe sa simptomima, široko rasprostranjeno testiranje ljudi i populacije, kao i praćenje kontakata, ima ključnu ulogu u identifikaciji slučaja, jer je procijenjeno da je 80% slučajeva COVID-19 blagi ili asimptomatski.
Mnogi manji laboratorijski testovi također su se počeli provoditi kod kuće čime se i smanjuje opasnost za pacijenta od raznih infekcija nevezanih za pandemiju.
Za vrijeme pandemije koristili su se roboti i dronovi za dezinfekciju čime se smanjivao rizik za ljude koji bi to inače radili te 3D printeri koji su stvarali medicinski pribor te zaštitnu opremu za djelatnike.
Pandemija je olakšala usvajanje mnogih digitalnih tehnologija u zdravstvu te dokazuje da umjesto da samo razgovaramo o njoj, ona je već prisutna, dostupna i možemo ju koristiti. Nije pitanje hoćemo li tehnologiju koristiti u medicini, već kako to najbolje napraviti.
Autor: Mladen Kovaček, LinkedIn