Puno se piše i priča o milijardama koje će u sljedećih 7 godina stići iz Bruxellesa. Ja ih zovem „Ursuline milijarde“. Opravdano svi smatramo da je ovo prilika da Hrvatska konačno uhvati priključak sa Europom i barem se približi po standardu zemljama srednje Europe.
U razgovoru sa svojim prijateljima „u najboljim godinama“ često mogu čuti skepsu jesu li te zemlje baš toliko ispred nas. Nažalost, taj oblik samozavaravanja vrlo brzo opovrgnu brojke. Odlični predzadnji – naša je realnost.
A to me podsjeća na rezultate naših skijaša prije pojave Kostelića. Kako je svaka kriza ujedno i prilika, nadajmo se da ćemo bar djelomično ostvariti ovu moju skijašku analogiju i na gospodarskom planu. Te da će se pojaviti i više gospodarskih Kostelića.
Velik dio sredstava će zbog uzroka krize biti pretočen u zdravstvo. Naše zdravstvo je zbog velikog truda zdravstvenih radnika daleko iznad dosadašnjih financijskih ulaganja.
Evo konačno smo na pragu situacije gdje bi i ovaj financijski kriterij mogao biti ispunjen. Bolničke zgrade su u Zagrebu i bez potresa u dobrom dijelu bile zastarjele i neadekvatne, a slično pa i gore je u cijelom nizu naših manjih gradova.
Ministar Beroš ne propušta priliku spomenuti Sveučilišnu bolnicu. Iako je to vrlo važan projekt, osim zgrada i građevinskih projekata sigurno postoji niz područja u zdravstvu gdje bi se mogao odlično iskoristiti novac koji će hrvatskom zdravstvu ali i gospodarstvu biti na raspolaganju.
U Hrvatskoj ali i u ostalim zemljama regije, distribuiran je dokument vezan za novooformljeni fond za oporavak. U njemu Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije poziva institucije da prijave projektne prijedloge koji bi bili spremni za provedbu 2021. ili su u tijeku provedbe od početka 2020.
Cilj je da se izrade kvalitetni programi i da projekti koji će se financirati dugoročno doprinesu razvoju hrvatskog gospodarstva i promijene strukturu gospodarstva u smjeru profitabilnijih djelatnosti. Također bi trebalo smanjiti ovisnost o turizmu i omogućiti veće plaće hrvatskih građana. Farmaceutska, zdravstvena i ICT industrija to svakako jesu. Ali postoji potencijal za čitav niz inovativnih gospodarskih djelatnosti.
Projekti bi trebali biti usmjereni na razvoj i pružanje financijske potpore reformama te pripadajućim javnim investicijama. Ulaganja moraju biti usklađena sa strategijom Europske komisije vezano za promicanja gospodarske i teritorijalne kohezije te konvergencije na zelene i digitalne tehnologije u obnovi gospodarskih potencijala.
Nadajmo se da će golemi potencijal koji omogućavaju ovakve investicije konačno biti iskorišten, budući da je ovo prilika koja se pruža jednom u sto godina.
Ovim Europska komisija želi dati poticaj tehnologiji u EU. To je pokazala i značajnim investicijama u AI (umjetnu inteligenciju), kako bi smanjila zaostajanje za Kinom i SAD-om.
Autor: Mladen Kovaček