Prema podacima Europske komisije objavljenih početkom ove godine, u Europskoj uniji u 2020. novodijagnosticirano je 2,7 milijuna slučajeva raka, a bitku s bolešću izgubilo je 1,3 milijuna ljudi.
Broj oboljelih od raka povećat će se do 2035. za 25%, a rak će postati glavni uzrok smrti u Uniji. Usto, sektor skrbi povezane s rakom snažno je pogođen pandemijom bolesti COVID-19 koja ometa provedbu liječenja, odgađa dijagnosticiranje i cijepljenje te otežava pristup lijekovima.
Onkologija je zdravstveni prioritet ne samo Hrvatske, već i čitave Europe, a u sklopu Europskog plana za borbu protiv raka jedan od ključnih točaka je i rano otkrivanje raka poboljšavanjem dostupnosti i kvalitete dijagnostike u čemu primjena digitalnih tehnologija može pomoći.
Kako korištenje zdravstvenih podataka i personalizirane medicine može utjecati na bolje ishode liječenja onkoloških bolesnika te koji su daljnji koraci u prevenciji i liječenju raka, neka su od ključnih pitanja na koje su svoje odgovore ponudili vodeći onkolozi i stručnjaci na hibridnom eventu "Data4Oncology" održanom 11.11.2021. u Wespa Spaces u Zagrebu.
Skup je ispred Ministarstva zdravstva pozdravila prim. Vera Katalinić-Janković, dr.med. pomoćnica ministra te ujedno jedna od članica povjerenstva za izradu Nacionalnog strateškog okvira borbe protiv raka.
- Preventiva je ključ Nacionalnog plana borbe protiv raka ali ona će biti vidljiva tek za 10 godina. Naš prioritet je obnova mreže i opreme. – napomenula je.
Istaknula je da Nacionalni strateški okvir borbe protiv raka ima za cilj smanjiti smrtnost, poboljšati zdravlje pacijenata i kvalitetu života preboljelih od raka.
Uvod u panel diskusiju "Korištenje podataka za poboljšanje ishoda liječenja - Nacionalni plan protiv raka (NPPR) održao je prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak, predsjednik Povjerenstva za izradu i praćenje Nacionalnog plana za borbu protiv zloćudnih bolesti, predstojnik Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split koji je u svom izlaganju podijelio detalje strateškog okvira, provedbu i daljnjim koracima.
- Prikupljanje podataka trebalo bi razotkriti gdje griješimo i koje su naše slabosti da bi na godišnjoj razini spasili 5000 do 6000 ljudi koji su umrli od posljedica raka - istaknuo je.
U panel raspravi osim pomoćnice ministra prim. Vera Katalinić-Janković i prof.dr.sc. Eduarda Vrdoljaka sudjelovali su i Jelena Curać, v.d. pomoćnica ravnatelja za IT iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Ljiljana Vukota, prof. psih. glavna tajnica i voditeljica Centra za psihološku pomoć SVE za NJU.
- Oko milijun ljudi ostalo je nedijagnosticirano u Europi kao posljedica korona krize, a 1 od 5 osoba koja boluje od raka nije započela liječenje. – osvrnula se Ljiljana Vukota.
- Skup zdravstvenih podataka potrebno je kvalitetno analizirati da bi došli do korisnih rezultata i konačne integracije u zdravstveni sustav.- naglasila je Jelena Curać osvrnuvši se na važnost korištenja zdravstvenih podataka u onkologiji ali i općenito kada su u pitanju bolji ishodi liječenja.
Na eventu su predstavljena i specifična onkološka IT rješenja u BIS-u kao potpora nacionalnim onkološkim projektima koje je ispred softverske tvrtke IN2 predstavio Siniša Košćina, direktor razvoja poslovanja. Osim toga, pravni stručnjak za zdravstvo Mario Perica prezentirao je zakonski okvir i praksu korištenja zdravstvenih podataka što je izazvalo veliki interes okupljenih budući da je korištenje podataka, osobito zdravstvenih izuzetno osjetljiva i važna tema.
Druga važna tema skupa bila je i personalizirana medicina, a prije uvoda u drugu panel diskusiju pred okupljenima se kao predstavnik pacijenata kratko obratio i Ivica Belina, prof. edukac. reh. predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu.
U panel diskusiji su sudjelovali prof. dr. sc. Stjepko Pleština, dr. med., spec. interne medicine, onkolog, Predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb, Predsjednik Hrvatskog društva za internističku onkologiju HLZ-a, Mark Davis, Generalni menadžer tvrtke Roche Croatia, doc.dr.sc. Mario Šekerija, dr. med., epidemiolog, voditelj Registra za rak pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo te Mario Ravić, rukovoditelj poslovnog područja IoT i digitalno zdravstvo iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla.
- Ljudi su nervozni kada im kažete da će netko koristiti njihove zdravstvene podatke i puni su nepovjerenja. Trebamo im objasniti da će se ti podaci koristiti isključivo u medicinske svrhe. – naglasio je Mark Davis.
S tim se složio i doc.dr.sc. Mario Šekerija, dr.med. te istaknuo kako je potrebno iskoristiti iskustva i znanja te mogućnosti koje nam pruža IT industrija. Digitalizacija u Hrvatskoj sjajno napreduje i idućih 10 godina u području onkologije čuda će se dogoditi.
U sklopu eventa predstavljena je i javnozdravstvena inicijativa „Koža pamti sve“ koju je pokrenula Međunarodna udruga studenata medicine, a čiji je nastup primjer uspješne suradnje koju je omogućio projekt „Žene u tehnologiji“ koji povezuje studente i industriju, o čemu je više riječi rekla i Vesna Štefančić Martinović, dr.med. predsjednica Povjerenstva za javnozdravstvenu djelatnost ispred Hrvatske liječničke komore koja je ujedno i partner ovog projekta.
Ovo je treći po redu event koji se bavio važnim javnozdravstvenim problemom – onkologijom te koji je unatoč epidemiji koja je još uvijek prisutna ponovno okupila relevantne stručnjake na jednom mjestu koji su se dotaknuli aktualne situacije u onkologiji i ključnih tema za budućnost onkološke skrbi.
Skup je održan uz ograničen broj sudionika te u skladu sa svim epidemiološkim preporukama, prenosio se uživo online putem te je izazvao veliki interes s obzirom na aktualnost i važnost tematike.
