U samo nekoliko mjeseci od lansiranja ChatGPT-a, zatim i njegovih konkurentskih inačica, Bard i Ernie, te nedavno i unaprijeđene verzije GPT-4, ne prestaje zanimanje, divljenje ali i strah od mogućnosti koje sa sobom nosi umjetna inteligencija već danas, a pogotovo u skoroj budućnosti.
Besplatna aplikacija pomaže korisnicima pisati školske eseje, e-poštu, pjesme, medijske članke, polagati ispite, kreirati web stranice… – sve ono što je ranije bilo izvan mogućnosti umjetne inteligencije. Rast korisnika ovih aplikacija u svijetu se svakog mjeseca broji u stotinama milijuna. Ovakav se napredak umjetne inteligencije nije očekivao još barem 20 godina. I dok je dio javnosti oduševljen, društvo je već sada podijeljeno oko utjecaja nove tehnologije na ljudsku vrstu.
Jedan od najvećih strahova svakako je onaj - hoće li umjetna inteligencija zamijeniti u potpunosti neka zanimanja. Prema procjenama Svjetskog ekonomskog foruma iz listopada 2020., AI će već do kraja 2025. oduzeti 85 milijuna radnih mjesta na globalnoj razini, ali bi trebala stvoriti 97 milijuna novih radnih mjesta. Najnovije izvješće Goldman Sachsa iz ožujka 2023. navodi da bi računalna inteligencija s vremenom mogla nadomjestiti 300 milijuna cjelodnevnih radnih mjesta, a samo u SAD-u i Europi mogla bi zamijeniti oko četvrtinu radnih zadataka.
Jedno je sigurno - umjetna inteligencija će promijeniti način na koji radimo, ali i povećati produktivnost. Iako će zamijeniti ljudski rad u mnogim rutinskim, administrativnim pa čak i učiteljskim, burzovnim, novinarskim ili umjetničkim poslovima, to nikako ne znači da će umjetna inteligencija potpuno zamijeniti onaj složeniji i važniji dio posla u tim istim zanimanjima, kojeg će i dalje morati obavljati čovjek.
No vremena za hvatanje koraka s galopirajućim promjenama koji sa sobom donosi šokantno brz razvoj umjetne inteligencije, jasno je svima, nema previše. Temeljno je pitanje kako razvoj umjetne inteligencije usmjeriti na dobrobit čovjeka i gospodarstva, a odgovore će se tražiti na svim razinama, od pojedinca, tvrtke, države - sve do globalnih dogovora o ovom važnom izazovu za čovječanstvo.
Otvaraju se mnoga etička, socijalna i egzistencijalna pitanja, nerijetko se spominju i distopijski scenariji prevlasti umjetne inteligencije nad čovjekom. Izazov je to po mnogima veći i složeniji od pitanja korištenja nuklearne energije ili reakcije na COVID.
Za pravovremen i ispravan odgovor trebat će političke i zakonodavne volje, ali još više razuma, kreativnosti i prilagodljivosti. A upravo su to glavne prednosti čovjeka nad svakom tehnologijom, pa i umjetnom inteligencijom.