Dom zdravlja Zagreb-Centar (DZZC) jedan je od pionira u procesu digitalizacije primarne zdravstvene zaštite u kojem se provode brojni pilot projekti u tom području te je, zahvaljujući visokoj razini usluga koje pruža, krajem prošle godine reakreditiran kao referentno mjesto Europskog inovacijskog partnerstva za aktivno i zdravo starenje (EIP-AHA) s tri zvjezdice. O inovativnim uslugama koje se pružaju u sklopu DZZC-a i projektima digitalizacije razgovarali smo s doc. dr. sc. Antonijom Balenović, ravnateljicom DZZC-a.
Što je Europsko inovacijsko partnerstvo za aktivno i zdravo starenje (EIP-AHA)? Što status referentnog mjesta za EIP-AHA znači za DZZC i Grad Zagreb?
Europsko inovacijsko partnerstvo za aktivno i zdravo starenje (European Innovation Partnership on Active and Healthy Ageing, EIP-AHA) je platforma koju je pokrenula Europska komisija (EK), a predstavlja informacijsko i komunikacijsko središte koje povezuje najrazvijenije regije zemalja članica EU radi razvoja, poticanja i uvođenja inovativnih rješenja te partnerskog angažmana za nadolazeće izazove u zdravstvu, prvenstveno sve veći broj starijih ljudi s više različitih bolesti. Koncept europskog inovacijskog partnerstva može pomoći jačanju istraživanja, inovacija i digitalne transformacije društva pa ova mreža objedinjuje aktivnosti različitih sektora EK, Generalnu upravu za zdravlje i sigurnost hrane (DG SANTE), za komunikacijske mreže i digitalnu tehnologiju (DG CONNECT), upravu za istraživanje i razvoj inovacija (DG RTD), odjele Komisije zadužene za razvoj javnog zdravstva, jedinstvenog digitalnog tržišta i stvaranje pametnog, održivog i uključivog rasta u Europi.
Na inicijativu Doma zdravlja Zagreb-Centar (DZZC) Grad Zagreb se priključio navedenoj mreži. Status EIP-AHA referentne regije „City of Zagreb“ s jednom zvjezdicom dobili smo 2016. godine, a u postupku reakreditacije tijekom 2019. godine status smo potvrdili i unaprijedili na tri zvjezdice.
Danas EIP-AHA mreža ima 77 članica koje provode brojne aktivnosti na području prevencije, rane detekcije i liječenja kroničnih nezaraznih bolesti, osnaživanja starije populacije kako bi bili nezavisni i aktivni u svom kućnom okružju i samostalno koristili pomoć modernih tehnologija. Navedeni ciljevi osnaživanja osoba starije životne dobi provode se kroz šest akcijskih grupa: 1. Korištenje lijekova i ustrajnost u liječenju; 2. Prevencija padova; 3. Prevencija stanja nemoći i očuvanje mentalnog zdravlja; 4. Praćenje i liječenje kroničnih bolesnika uz pomoć digitalnih tehnologija - integrirana skrb; 5. Samostalno življenje u kućnim uvjetima uz pomoć digitalnih tehnologija; i 6. Gradovi prilagođeni potrebama starijih građana, dakle kroz teme koje su i hrvatska svakodnevica, a ne može ih riješiti pojedinac, nego se moraju promišljati zajednički na razini cijele zajednice.
Članstvo u navedenoj Mreži za Grad Zagreb u prvom redu predstavlja priznanje EK da je Grad Zagreb dostigao određenu razinu razvoja te može biti ravnopravan dio mreže najrazvijenijih europskih regija. Naime, dodjeli statusa Referentnog mjesta za zdravo i aktivno starenje Gradu Zagrebu prethodio je natječaj EK u kojem je trebalo predstaviti konkretne aktivnosti koje se provode u Domu zdravlja i u Gradu Zagrebu te dokazati povezanost različitih institucija i postojanje suradnje četiri ključna dionika razvojnih procesa, a to su 1. lokalna uprava i neposredni provoditelji zdravstvene skrbi; 2. akademska zajednica; 3. industrija i realni sektor i 4. civilne udruge i stručna društva. Postojanje tzv. četverostruke uzvojnice (Quadruple Helix) nužno je za ostvarenje cilja EIP-AHA mreže; da svaki Referentni centar nudi inovativna rješenja različitih problema u službi zdravog starenja nacije, ali i da osigura da dobre ideje ne ostanu na razini projekta na papiru, nego da se mogu oživotvoriti u praksi i dijeliti dalje bez ponovnog otkrivanja „tople vode“. Zbog toga je posebna pozornost usmjerena prema institucijama koje uspješno provode svoje programe, imaju mogućnosti transfera znanja i imaju pozitivan utjecaj na razvoj gospodarstva stvaranjem novih ekonomskih vrijednosti primjerenih stvarnim potrebama svojih građana. Osobita pozornost usmjerena je na lokalnu političku zajednicu, od koje se očekuje da informira javnost i podrži provođenje programa koji su se pokazali korisni većini stanovnika, radi čega osnivači Mreže potiču i financiraju blisku suradnju između različitih regija, kako bi se dobre prakse kopirale i implementirale u drugim dijelovima Europe gdjegod je to moguće. Od referentnih centara se očekuje da omoguće široki dijalog različitih dionika u zajednici vezan uz konkretne potrebe ili specifične probleme te zajednice, prouče mogućnost provođenja neke dobre prakse u svojoj regiji, implementiraju gotova rješenja i inovativne programe u svojoj regiji i da drugi od njih uče. U konačnici, uz osnovni cilj poboljšanja zdravlja i kvalitete života starije populacije, krajnji cilj je i učiniti sustave zdravstva i socijalne skrbi održivim i bolje povezanim te stvoriti gospodarski rast i nova radna mjesta ulaganjem u inovativne proizvode i usluge, s osobitim fokusom na primjenu digitalne tehnologije u medicini i starenju na svrhovit i sveobuhvatan način.
Drago nam je što smo imali podršku Grada Zagreba i uspješno prikazali sve što se na području zdravstvene skrbi i inovativnih tehnologija kod nas provodi, čime su se otvorila brojna druga vrata za suradnju na međunarodnim projektima.
Pisali smo o projektu Farmakoterapijskog savjetovališta u DZZC-u u sklopu kojeg se provodi nova ljekarnička usluga usklađivanja farmakoterapije s ciljem unaprjeđenja adherencije i ishoda liječenja pacijenata. Kakve su reakcije, prvenstveno liječnika obiteljske medicine, na ovaj projekt? Postoji li interes? Upućuju li liječnici pacijente u Savjetovalište i kakvi su rezultati ove multidisciplinarne suradnje?
Suradnja Doma zdravlja Zagreb-Centar (DZZC) i Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu započela je prije dvije godine nakon predstavljanja uspješnih oblika neposredne suradnje farmaceuta i liječnika na razini primarne zdravstvene zaštite u drugim zemljama. U sklopu EIP-AHA mreže i regionalne suradnje imali smo prigodu vidjeti kako funkcionira dvosmjerna komunikacija ljekarnika i liječnika u drugim zemljama EU, gdje ljekarnik ima uvid u cjelokupni popis lijekova kao i u e-zdravstveni karton pacijenta u trenutku dok mu izdaje određeni lijek, što je osobito važno u starijih bolesnika s više kroničnih bolesti koji uzimaju brojne lijekove. Vidljivo je da postoji interes liječnika obiteljske medicine, osobito mlađih generacija, ali i drugih specijalista koji znanje farmaceuta vide kao dodatnu vrijednost u skrbi kod kompleksnih slučajeva multimorbiditeta. I sami pacijenti su vrlo zainteresirani jer dobiju dodatne odgovore vezane uz sigurnost primjene određene terapije, bolje su motivirani da ustraju u svom liječenju, da prate zdravstvene pokazatelje i smjernice, što su sve preduvjeti za dobar ishod liječenja. Naši dosadašnji rezultati pokazuju zadovoljnije pacijente, sigurnije liječenje i praćenje bolesnika i bolje regulirane ciljne vrijednosti koje se u pojedinim bolestima prate.
Osim u uvođenju novih usluga, DZZC prednjači i u procesu digitalizacije u zdravstvu. Koja se to digitalna rješenja u PZZ-u trenutno primjenjuju u DZZC-u sa svrhom integrirane skrbi?
Korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT) u svakodnevnoj praksi uvelike olakšava skrb o pacijentu, pomaže članovima obitelji oboljelih, poboljšava kvalitetu života bolesnika, a u konačnici usporava progresiju bolesti ranijim prepoznavanjem kliničkih simptoma ili hitnih stanja. Današnja ICT rješenja postala su dovoljno razvijena da mogu biti široko primijenjena u svakodnevnoj praksi na siguran i jednostavan način, funkcionalan i u kućnom okruženju. Od konkretnih primjera izdvajamo mobilnu aplikaciju „Dnevnik zdravlja“ koja služi prikupljanju i razmjeni podataka koje mjere sami pacijenti (vrijednosti tlaka, pulsa, šećera, težine), a koji se putem mobilne aplikacije prenose direktno u medicinski eKarton pacijenta kod njegovog izabranog liječnika obiteljske medicine na siguran i zaštićen način u sustavu CEZIH. Tako se potiče angažman bolesnika da redovito mjere parametre koji su važni za njihovo daljnje liječenje, praćenje i svrhovito uzimanje lijekova. Druga funkcionalnost koja se testira u našem Domu zdravlja je direktna komunikacija liječnika primarne zdravstvene zaštite i specijalista u sekundarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti putem eKonzultacija. Provodi se projekt „Razmjena informacija između liječnika PZZ-SKZZ“ u kojem je putem A5 elektroničke uputnice i novorazvijenog Zdravlje.net PRO sučelja u sustavu CEZIH omogućena zaštićena dvosmjerna komunikacija među liječnicima primarne i sekundarne razine zdravstvene zaštite u svrhu dobivanja specijalističkog mišljenja bez fizičkog upućivanja pacijenta, po načelu: „informacije putuju, pacijent ostaje“, naravno u slučajevima kada je takva vrsta konzultacija prikladna.
Kao nadgradnja ovoj komunikaciji izrađen je i poseban digitalni alat za detekciju bolesnika koji prema obiteljskoj ili osobnoj anamnezi imaju povišeni rizik od kardiovaskularnih incidenata na način da je u programskoj aplikaciji liječnika obiteljske medicine omogućena izrada izvješća pa se iz upisanih prijašnjih medicinskih podataka bolesnika mogu detektirati visokorizični bolesnici. Tako se jednostavnim digitalnim alatom može provoditi primarna prevencija i intervencija prije nego bolesnik završi u bolnici s koronarnim incidentom, jer takvim stanjima ne moraju prethoditi izražene smetnje i bolesnici često zanemaruju kliničke znakove dok ne nastane veći zdravstveni problem. Projekt se provodi u suradnji s Ambulantom za poremećaj lipida KBC-a Zagreb, a kako bi se na vrijeme spriječio kardiovaskularni incident, liječnik obiteljske medicine šalje specijalisti rezultate testiranja putem eKonzultacija bez pacijentovog odlaska u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu. Nakon toga putem eKonzultacija od specijaliste dobiva povratni odgovor i uputu za daljnje postupanje pa tada stvarno rizične pacijente šalje na dodatne pretrage i specijalističke preglede, dakle bez nepotrebnog lutanja u sustavu i čekanja po šalterima.
Na ovaj način omogućeno je prikupljanje i obrađivanje vjerodostojnih podataka o bolesti, ciljano planiranje terapije i personalizirani pristup temeljem medicinskog i socijalnog aspekta života. ICT alati općenito omogućavaju sveobuhvatniji pristup pa zdravi i bolesni mogu dobiti pouzdaniju skrb u kućnom okružju.
Cijeli intervju pročitajte OVDJE.